10min read
Da bi se napravila razmera koliko nešto vredi i koliko potencijalno može nešto da vredi na tržištu bitno je sagledati celokupnu svetsku sliku bogatstva i trenutne tokove novca.
Prema podacima iz Wealth Reporta svet poseduje ~399 Triliona dolara bogatstva zaključno sa 2019. godinom:

Bez nekretnina (real estate) totalna vrednost je ~275 Triliona dolara.
Od toga:
- ~50 Triliona dolara je u penzionim fondovima.
- ~34 Triliona dolara poseduju osigurajavuće kuće.
- ~24.4 Triliona poseduju države u svojim rezervama (devizne rezerve imaju totalnu vrednost od ~12,5 Triliona dolara u fiat valutama, zlato je ~3.3 Triliona dolara, dok su ~8,6 Triliona u raznim fondovima).
- ~88 Triliona drže HNW individualci (High Networth Individuals odnosno ljudi koji poseduju milion dolara ili više, u USA ih je samo 5,9 miliona).
- ~77 Triliona drži ostalo stanovništvo.
Radi daljeg poređenja uključićemo i ove podatke:
- ~170 milijardi dolara je bogatstvo Srbije
- ~18.000 dolara je prosečno bogatstvo jednog građanina Srbije
- ~33.000 dolara je trenutna cena jednog Bitcoina (u trenutku pisanja)
- ~600 milijardi dolara je Bitcoin Market Cap (kompletna vrednost jedne firme/projekta)
Trenutna nestabilna situacija sa dolarom primorava centralne banke da kupuju još zlata dok određene zemlje izbacuju dolar iz svojih deviznih rezervi (Rusija). Države prepoznaju trenutnu ekonomsku nestabilnost, koja je posledica uništavanja pojedinih valuta i užasnog povećanja duga, primoravajući ih da koriste svoje montetarne sisteme protiv drugih.
Upravo se zato pojavljuje ogromna potreba za “World Reserve Currency” odnosno globalnim sistemom za štednju. Čak iako se Bitcoin ne postavi kao alternativni monetarni sistem prikupljanje istog je stvar koja je po principu teorije igara neizbežna. Istorija je pokazala da nije moguće izolovati se od posledica kada neko drugi poseduje novac koji je termodinamički bolji od novca koji vi posedujete. Indija je zbog toga i dan danas u lošim ekonomskim uslovima jer je zakasnila sa prelaskom sa Srebra na Zlatni standard.
Čak i u situaciji gde se Bitcoin ne prihvati kao legalno sredstvo plaćanja (primer gde jeste je El Salvador) određena količina rezervi od ~24 Triliona će verovatno u nekom trenutku biti konvertovana u Bitcoine (zlato se verovatno neće dirati ali postoji velika verovatnoća da će se državne rezerve od 8 Triliona u valutama poput evra i dolara pomeriti). Napomenimo da je ovo samo pomeranje novca iz državnih rezveri. Ako se pomene potreba penzionih fondova koji moraju opstati na duži niz godina, privatni kapital i bogatstvo koje takođe mora biti pretvoreno u nešto drugo što nije neka državna valuta, kao i korporativni novac koji takođe mora da nađe način kako da zadrži svoju kupovnu moć kroz vreme (primer MicroStrategy), dolazi se do zaključka da se radi o relokaciji ne 1, ne 5, nego više desetina trilona dolara!
Procena koju je uradila Bank of America je da bi se sa kupovinom od 93 milona dolara cena bitcoina na trenutnom tržištu povećala za 1%.
Šta bi se desilo kada bi 1 trilion dolara morao da uđe u Bitcoin? Ili 5?
Takođe još jedno poređenje/predikcija – Pojedini IT giganti kao što su Amazon, Google, Facebook, trenutno vrede oko 1 Trilion dolara. Pitanje koje treba postaviti je da li će jedan nezavisni monetarni sistem, koga vodi samo čista matematika i fizika, koji ima potencijal da spase društvo od ropstva monetarnih institucija i autoritativnih režima, koji pretenduje da postane World Reserve Currency imati barem 10x veći Market Cap (kompletnu tržišnu vrednost) od pojedinih centralizovanih firmi koje gaze preko osnovnih ljudskih prava i društvenih uređenja?
Ako bi to bilo tačno ukupno svi Bitcoini bi vredeli 10 Triliona dolara (market cap) gde bi cena jednog BTC-a u tom trenutku bila 476,190 dolara!
Kada se na sve ovo nadoveže procena PlanB-a odnosno S2F metod (Stock2Flow) dolazi se do odličnih zakona potražnje i proizvodnje u jedinici vremena.

Upravo zbog svog ograničenog printanja valute po prvi put civilizacija ima predvidiv monetarni sistem na koji može da se osloni. Svake 4 godine bitcoin nagrada za rudarenje se prepolovi. Danas je nagrada za blok 6.25BTC, dok će krajem 2024. nagrada biti 3.125BTC. Ovaj sistem vodi savršenstvo rekalkulacije težine rudarenja.
Ovakve i slične priče su ipak zatrpane gomilom vesti na tradicionalnim platformama koje pokušavaju da prikriju činjenično stanje koristeći i posle 10 godina narativ da je Bitcoin još uvek prevara. Zato određene intitucije još uvek provode vreme učeći o blockchainu, pokušavajući da u potpunosti razumeju sve nivoe i mehanizme na kojima počiva kriptografija i monetarni sistem kriptovaluta.
Izvori: Forex Reserves, World Gold Council, Global Wealth Report, Peter Schiff Gold Podast, PlanB