Aleksandar Matanović je osnivač i suvlasnik ecd.rs platforme za otkup i prodaju kriptovaluta i veliki zaljubljenik u kriptovalute. Smatra da su tehnologije na kojima one rade budućnost i da je nemoguće zaustaviti njihovo razvijanje. Završio je master u oblasti digitalnih valuta na Unverzitetu Nikozija na Kipru. U svet kriptovaluta priključio se 2011. godine. Pitali smo ga šta misli o monetarnoj digitalnoj revoluciji, statusu Bitcoina kao svetske valute za štednju i Zakonu o digitalnoj imovini Republike Srbije:
– Zašto je po tebi Bitcoin već 13 godina najveća kriptovaluta po market kapitalizaciji?
Više je razloga. Hronološki gledano, prvi razlog je svakako takozvani “First mover advantage”, međutim on sam po sebi ne bi bio dovoljan da nema i drugih faktora. Po snazi hardverske infrastrukture koja ga podržava, Bitcoin je neuporedivo jači od svih drugih kriptovaluta zajedno. Takođe, ima najveći broj korisnika, a i najjači je brend bez dileme. Za kraj, ono što se meni posebno sviđa je činjenica da je Bitcoin verovatno jedina istinski decentralizovana kriptovaluta.
– Bitcoin entuzijasti koriste narativ da je inflacija loša stvar u ekonomiji i da je skidanje monetarnog sistema sa zlatnog standarda velika greška. Koje je tvoje mišljenje o inflaciji kao jednom od instrumenta vođenja monetarne politike?
Inflacija bi trebalo da bude posledica odnosa ponude i potražnje. Kada potražnja raste brže od ponude, cene logično rastu i imamo inflaciju. Tada je i korisna jer povećava zaradu proizvođača, koji onda može da proizvede više i odgovori na povećanu potražnju. Problem je što u današnje vreme inflacija nije prirodna pojava, već posledica stalnog doštampavanja novca i inflacija ne reflektuje povećanu potražnju u odnosu na ponudu već reflektuje devalvaciju novca kroz pojačanu emisiju. Tehnologija napreduje takvom brzinom da bi većina stvari vremenom postajala sve jeftinija, ako bi se stvari prepustile prirodnim tokovima. Zbog toga je veštačko održavanje inflacije sve skuplje kako prolazi vreme i stvara sve više neželjenih efekata. Nedavno sam čitao odličnu knjigu na ovu temu pa je toplo preporučujem svima koje ova problematika zanima: The Price of Tomorrow – Jeff Booth.
– Da li trenutni Zakon o digitalnoj imovini omogućuje uvođenje Bitcoina u legalne tokove zakonodavstva i poreza Republike Srbije? Pa možda jednog dana i zakonskog sredstva plaćanja u celosti (legal tender)?
Pa svakako omogućuje. Kupoprodaja Bitcoina ni do donošenja zakona nije bila nelegalna, ali puno toga nije bilo definisano. Što se tiče zakonskog sredstva plaćanja, dugoročno verujem da je to moguće. Kratkoročno i srednjeročno ne, iako bih voleo.
– Možeš li da pojasniš na koji način se plaća porez u našoj zemlji nakon kripto trgovanja? Šta je sve potrebno dostaviti našoj poreskoj upravi kao dokaz nakon dobijenog profita? Gde se mogu naći potrebna dokumenta i kako izgleda taj proces?
Plaća se porez na kapitalnu dobit i to po stopi od 15%. Dakle, poreska obaveza je 15% od razlike između prodajne i nabavne cene. Nisam siguran šta je tačno potrebno dostaviti, mislim da to još uvek nije standardizovano, a objektivno je dosta teško i standardizovati imajući u vidu broj načina na koji se kod kriptovaluta može ostvariti neki prihod. Ono što je sigurno uvek potrebno PPDG-3R obrazac, a primer kako to može da izgleda je ovde: kako platiti porez
– Pomenuo si da su takozvani Hodleri, odnosno ljudi koji štede u Bitcoinu i kriptovalutama oslobođeni poreza posle 10 godina. Koji tačno član Zakona o digitalnoj imovini to nalaže?
To nije pokriveno Zakonom o digitalnoj imovini, već Zakonom o porezu na dohodak građana, član 72a.
– Koja bi trenutno najpouzdanija blockchain platforma bila kada bi neki deo naše javne infrastrukture trebalo da pređe na decentralizovan i transparentan mehanizam? Da li smatraš da bi Agenciju za privredne registre bilo bolje voditi na Ethereum mreži ili na primer Cardanu?
Mislim da još uvek nijedna nije dovoljno pouzdana za ovu svrhu, ali takođe mislim da je samo pitanje vremena kada će biti i da bi bilo dobro polako se pripremati za to.
– Koji je tvoji stav kada su u pitanju PoW i PoS (i druge) tehnologije? Kako vidiš razliku i koje su ključne stvari vezane kada je primarna emisija coina u pitanju?
Mislim da treba probati što više različitih pristupa i mislim da svaki pristup ima neku svoju upotrebnu vrednost, ali ako me pitaš gde bih najviše voleo da držim svoju imovinu, to su bez dileme PoW kriptovalute, pre svih Bitcoin, kao koin sa ubedljivo najjačom infrastrukturom (što ga i čini najbezbednijim).
– Pomenuo si da je trošenje energije na rudarenje Bitcoina verovatno i najbolji način potrošnje električne energije. Zbog čega imaš takav stav?
Pa pre svega zato što verovatno ne postoji profitabilniji način trošenja struje, ali to nije sve. Ta potrošnja čini celu mrežu izuzetno bezbednom i tako čuva imovinu veoma velike vrednosti kad se sve sabere. Inače, električne mreže obožavaju potrošače koji imaju konstantnu potrošnju 24/7, jer podižu nivo efikasnosti električne mreže i utiču na smanjenje gubitaka (manja količina
“bačene” energije, koja jednako zagađuje u proizvodnji, a ni za šta se na kraju ne iskoristi). Za kraj, potrošnja struje je toliko dominantan faktor za profitabilnost rudarenja, da se puno napora ulaže da se rudarenje učini energetski efikasnijim. Rešenja do kojih se tu dođe su često primenljiva i na druge industrije, gde se korišćenjem inovacija do kojih se došlo u Bitcoin rudarenju može smanjiti potrošnja energije bez pada efikasnosti, pa Bitcoin posredno utiče na smanjenje potrošnje energije u nekim drugim industrijama.
– Kako komentarišeš krađu struje za rudarenje na severu Kosova, a i u svetu generalno?
Nikakva vrsta krađe mi nije OK, tako da ne pravim razliku između krađe struje zbog rudarenja i bilo koje druge krađe. Naravno da postoji jak motiv da se struja krade, kad ona predstavlja glavni trošak kod rudarenja, ali nikako to ne opravdavam.
– U začecima Bitcoina i njegove upotrebne vrednosti pojavio se Silk Road a samim tim i narativ da Bitcoin koriste samo kriminalci. Nakon toga se pojavio i popularni ‘China FUD’. Danas se koristi narativ da troši bespotrebno previše struje. Kako vidiš uticaj medija i kreiranje narativa koji stavljaju Bitcoin u negativan kontekst?
Da, postoji taj trend u nekim medijima da se uvek traži razlog da se Bitcoin ocrni. Razlozi se menjaju vremenom jer se stari pokazuju kao nevalidni. To sa strujom je isto besmislica, ali se kači na temu ekologije koja je vrlo popularna pa je zato zgodna za eksploatisanje od strane medija. Kao ilustraciju koliko se ovde preteruje, navešću prognozu WEF-a (Svetski Ekonomski Forum) iz decembra 2017-te, koja je glasila da će Bitcoin rudarenje do 2020-te koristiti istu količinu električne energije kao ceo svet u toj 2017-oj. U praksi, Bitcoin rudarenje nije dobacilo ni do 1% svetske potrošnje iz 2017-te. Potpuno je fascinantno da neko može toliko da promaši kada prognozira samo 3 godine unapred, tako da sam skloniji da verujem da je u pitanju namerno širenje FUD-a nego tako visok nivo nekompetentnosti.
– Šta bi po tebi bilo potrebno da jedna centralna banka uvrsti Bitcoin u svoje rezerve?
Ukratko – smena generacija. Mislim da je neophodno da mlađi ljudi dođu na jake pozicije u centralnim bankama da bi se to desilo. Čini mi se da starija generacija i dalje gleda na zlato i USD kao ultimativne čuvare vrednosti i trudi se da gro svojih rezervi baš tu drži. Ne kažem da je nemoguće da i neko iz “stare garde” prihvati Bitcoin kao nešto je po mnogim karakteristikama superiorno u odnosu na pomenute čuvare vrednosti, kao i što dolazak nekog mlađeg ne garantuje automatski prelazak (barem delimično) na Bitcoin. Međutim, mislim da će dolazak ljudi koji su rođeni posle ukidanja zlatnog standarda dosta ubrzati stvari.
– Prošlo je skoro godinu dana od Bitcoin legal tendera u El Salvadoru. Da li se po tebi, iz ove perspektive gledano, to čini kao pametan potez?
Još je rano reći. Ovako korenite promene traže dosta vremena da bi mogla da se podvuče crta i procene efekti. Svakako da postoje i rizici vezani za to, ali je po meni pametan potez jer su potencijalni benefiti daleko jači od potencijalnih problema koji mogu nastati. Mislim da je to definitivno asimetrična opklada. Inače se ne kladim, ali ako bi mi na primer neko ponudio kvotu 10 da će Nadal da osvoji Roland Garos turniru, bio bih lud da bar neke pare ne stavim na to. Paralela naravno nije potpuno adekvatna jer ovde pričamo potencijalno o budućnosti cele države, što nije nešto što treba stavljati na kocku, ali smatram da oni tu ne mogu puno da izgube, a mogu puno da dobiju. Logično je što se baš takva država odlučila na ovaj potez, iz više razloga. Siromašni su, veliki procenat GDP-a im čine doznake i inače nemaju svoju valutu (koriste USD već 20 godina). Definitivno je ovim potezom predsednik stavio El Salvador na mapu sveta i obezbedio sebi mesto u istoriji, ali još je rano reći kako će mu istorija suditi.
– Da li, u trenutnoj svetskoj preraspodeli bogatstva 4. industrijske revolucije, vidiš Bitcoin kao rešenje za World Reserve Currency odnosno najdominantniju valutu na svetu pored nacionalnih valuta kao što su dolar, jen, rublja?
Vidim, ali daleko od toga da je to završena stvar. Imati kao World Reserve Currency valutu koja je inflatorna po prirodi i koja je podložna političkim uticajima nema mnogo smisla. Imati neku nacionalnu valutu kao World Reserve Currency nije ni pošteno, jer favorizuje državu čija je to valuta u odnosu na druge države. Zato je zlato sjajno obavljalo tu funkciju, jer nije inflatorno i neutralno je (nijedna država ga ne kontroliše), ali nije adekvatno za moderno doba jer ima visoke troškove čuvanja i transporta, a i sporo se transportuje. U današnje vreme, sve što može da se kreće brzinom informacije treba da se kreće brzinom informacije – pa i vrednost. Zato World Reserve Currency treba da bude digitalan, politički neutralan i ograničen u broju.
– Da li je bitno razumeti istoriju novca da bi se bolje razumeo značaj Bitcoina? Da li smo trenutno u tranziciji doživljavanja koncepta novca i šta je ustvari novac po tebi?
Izuzetno je bitno. Verujem da jesmo u tranziciji. Novac je oduvek baziran na poverenju, ali se menjalo ono za šta se to poverenje vezuje. Nekad se vezivalo za materijal od kojeg je novac pravljen. Dok se novac pratio od zlata i srebra, ljudi su imali poverenje u novac jer su imali percepciju da je sam taj metal vredan i onda je bilo manje bitno ko je kovao novac. Sa prelaskom na papirni novac, poverenje se sa materijala premešta na izdavaoca. Novac iza kojeg stoji snažna i stabilna država se percipira kao vredniji i pouzdaniji. Sa pojavom kriptovaluta, poverenje se ponovo premešta, ovog puta na dizajn. Pri tome ne mislim na dizajn u vizuelnom smislu već na algoritam koji upravlja određenom valutom. Ljudi biraju onu kriptovalutu čije joj se karakteristike najviše sviđaju. Sama činjanica da mogu da biraju je veliki iskorak. U svetu klasičnog novca, ljudi imaju slobodu da biraju u kojoj valuti će štedeti, ako uopšte štede u novcu, jer inflacija potpuno obesmišljava koncept štednje u bilo kojoj valuti. Međutim, nemaju slobodu da izaberu koju valutu će svakodnevno koristiti, već je to određeno mestom gde borave. Čuo sam za razne definicije novca, ali bih možda bih izdvojio onu koja kaže da je novac najbolji tip imovine jer se brzo i lako može zameniti za bilo koji drugi tip imovine. Jednostavna je, a pogađa suštinu.
– Kada bi morao jedan coin da izabereš pored Bitcoina i Ethereuma, koji bi to coin bio i zašto?
Ako me pitaš koji je najkvalitetniji, radije ne bih odgovarao na ovo pitanje. Plašim se ga ljudi ne shvate kao investicioni savet, a zaista ne smatram da sam dovoljno temeljno proučio ostale koine. Grubo, ako bih merio koliko sam vremena posvetio izučavanju kriptovaluta uopšte, verovatno da je oko 85% vremena otišlo na Bitcoin, 10% na Ethereum, a 5% na sve druge zajedno. Kad je u pitanju uticaj, nemam dilemu da je pored 2 pomenuta najznačajniji USDT, jer je totalno promenio način funkcionisanja kripto tržišta.
– Svedoci smo da ljudi sa našeg područja više koriste strane servise za kupovinu kripta umesto domaćih poput ECD.rs. Šta ECD.rs nudi što druge menjačnice ne nude?
Postoje 2 dobra razloga za to. Prvi je lakši onboarding na strane servise, što možda zvuči paradoksalno, ali je zaista tako. Zbog regulatornih zahteva, lakše je nekome iz Srbije da se registruje na Binance nego na ECD. Drugi razlog je prosto broj različitih koina koje strani servisi podržavaju, kao i različiti načini trejdovanja. Ono što bih mogao da istaknem kao prednosti (pored očigledne, a to je mogučnost kupovine i prodaje za domaću valutu) su brzina transakcija i kvalitetnija i dostupnija korisnička podrška.
– Da li se očekuju neke novine i poboljšanja u okviru ECD.rs platforme?
Mi se stalno trudimo da unapređujemo svoje usluge. Za naredni period, očekujemo dodavanje novih koina u našu ponudu, to je prva sledeća stvar.
– Možeš li da nam kažeš nešto više o sticanju master diplome u oblasti kriptovaluta na Univerzitetu Nikozija? Koju bi sertifikaciju ili školu preporučio ljudima koji žele da se edukuju u oblasti kriptovaluta?
Bilo je to vrlo zanimljivo i prijatno iskustvo. Nisam toliko naučio o samim kriptovalutama, jer je za kurs nije bilo potrebno predznanje u toj oblasti, a ja sam u tom trenutku imao već 3 godine iskustva iz prakse. Ipak, naučio sam korisne stvari iz oblasti koje imaju dodira sa kriptovalutama i pomoglo mi je da bolje sagledam širu sliku. Takođe, stekao sam i neka poznanstva tokom studija. Teško mi je da izdvajam neku školu obzirom na to da sam ja prošao samo jednu i nemam dovoljno informacija od drugima da bih pravio poređenje. Dosta dobru kolekciju online izvora možete naći ovde.
– Da li je za tebe Bitcoin digitalna imovina ili digitalna energija?
Volim da slušam Majkla Sejlora i sviđa mi se njegova priča o novcu kao monetarnoj energiji i Bitcoinu kao najboljem obliku te monetarne energije, ali mislim da taj koncept nije baš lak za razumevanje, pa bih radije Bitcoin nazivao digitalnom imovinom. To ne znači da ne smatram da je Bitcoin i novac, jer sam već i naveo da je glavna razlika novca u odnosu na druge vrste imovine ta što se on lakše od bilo čega drugog može razmeniti za bilo koju drugu vrstu imovine. Definitivno je za mene i novac vrsta imovine, tako da Bitcoin smatram istovremeno i imovinom i novcem.
– Koliko ti je poznat koncept Hash War-a i da li misliš će se fizički konflikti (kinetički) pretvoriti u digitalno-električne (hash) gde će zemlje povećanim rudarenjem štiti svoje bogatstvo?
Poznat mi je koncept. Konflikti su već neko vreme značajno intenzivniji u digitalnom domenu, pogotovo kad su velike sile u pitanju. Mislim da je borba za prevlast na polju tehnologije bacila u drugi plan borbu za vojnu prevlast. Trenutno to sa Bitcoinom nema mnogo veze. Međutim, ako zamislimo scenario gde države počnu masovno da usvajaju Bitcoin i da prave svoje rezerve, onda ima smisla da države počnu da ulažu ozbiljan novac u rudarenje. Ono što mi se tu ne sviđa je što rudarenje u tom slučaju postaje strateška stvar, a ne komercijalna. Države će rudariti i ako nemaju direktan profit od rudarenja, ako to budu smatrale svojim strateškim interesom, pa je moguće da bi došlo do kidanja veze između snage rudara i cene Bitcoina i obični rudari ne bi više bili profitabilni. Ipak, ovo je za sada samo u domenu teorije.
– Da je Leonardo da Vinči napravio fizičku sliku Mona Lize ali u isto vreme i identičan NFT Mona Lize, šta bi pre voleo da imaš i zašto? Kakav je tvoj stav prema NFT-jevima?
Verovatno ne bih kupio ništa od ta 2, jer tad ne bih mogao znati koliko će ta slika jednog dana vredeti. Za sada sam u NFT svetu samo posmatrač. Mislim da razumem zašto pojedini toliko vrede, ali još uvek nisam osetio potrebu da investiram u NFT-jeve niti mi se čini da bih imao na osnovu čega da procenim u koji vredi investirati. Daleko od toga da mislim da NFT kao pojava nema smisla, ali postoje neke druge stvari u kripto svetu koje me trenutno mnogo više zanimaju. Svakako su NFT-evi tek u začetku i tek treba da se šire daleko van digital art-a, pa bi trebalo da postanu zanimljivi i mnogima kojima sad deluju besmisleno.
– Da li će nas Bitcoin odvesti u još više neslaganja i konflikta ili misliš da će biti početak “Renesanse 2.0”?
Ja verujem da je on vesnik bolje budućnosti. Za početak, pokazao nam je da desetine, možda i stotine miliona ljudi mogu da funkcionišu u okviru nekog sistema, bez hijerarhije. Bitno je da je sistem pošten i da postoje pravila koja su jednaka za sve i koja je nemoguće zaobići. Mnogo možemo naučiti iz uspeha Bitcoina. Motivi za konflikte i generalno razne vrste nasilja su najčešće ekonomski. Mnogi ratovi kroz istoriju su se zapravo vodili prosto da bi se protivnik “opljačkao”, kratkoročno – otimanjem imovine ili dugoročno – kroz razne vrste poreza i sličnih nameta. Nikada u istoriji nismo imali imovinu koju je teže otuđiti od Bitcoina (ako se pravilno čuva, naravno). Baš to deluje demotivišuće za potencijalnog nasilnika. Kod Bitcoina ništa ne može na silu, upućeni smo na to da sarađujemo. Za kraj, tu je i magija deflatornog novca. Novac koji gubi na vrednosti nas čini nervoznim, bili mi toga svesni ili ne, tera nas da razmišljamo kratkoročno i fokusira na sadašnjost. S druge strane, novac koji je količinski ograničen, vremenom uglavnom dobija na vrednosti, omogućuje nam da više razmišljamo dugoročno i onda je fokus na budućnosti.