10min read
Ljudi koji podržavaju Bitcoin uglavnom pričaju o njegovim vrlinama i posmatraju ga kroz ljubičaste naočare. Iako je on trenutno novac sa najboljim karakteristikama na planeti ipak treba pomenuti i njegove mane. Neke od stvari koje mogu da ugroze mrežu su malo verovatne ali vredi napomenuti 4 najveća problema koja Bitcoin trenutno i potencijalno može da ima:
51% Attack
Ovaj popularni metod preuzimanja kontrole u decentralizovanim sistemima je čiste tehničke prirode. Pošto Bitcoin mreža radi na demokratskim principima u koliko bi se napravio konsenzus među rudarima da više od 50% njih krene da rudari svoj alternativni blockchain, i to uradi brže od ostatka mreže, omogućili bi sebi takozvani “double spend attack”.
Radi lakšeg poređenja uzećemo primer izborne noći. Zamislite da ukupno postoji 2000 izbornih mesta sa istom količinom glasova i neko praktično ima potpunu kontrolu nad 1001. Mogućnost za lažiranje glasova i osvajanje izbora bi u tom trenutku bila vrlo realna i izvodljiva.
Taj napad je moguće izvesti samo ako se obezbedi upravo ta količina snage (hash rate) koja je više nego pola trenutne, što je u trenutku pisanja oko 96,5 TH/s. Da stvar bude zanimljivija, upravo u poslednjih nekoliko nedelja je Kina banovala rudarenje i sve mašine su isključene sa mreže. Hash rate je pao sa 160 TH/s na 80 što je tačno pola i neki ljudi su bili zabrinuti da Kina sprema offline Bitcoin hack sa preostalom konfiskovanom opremom sa kojom su rudarili.
Naravno to nije bio slučaj jer bi informacija pri konfiskovanju neke od tih oprema vrlo brzo obišla svet. Iako je Kina u pitanju bitno je razumeti da su te mašine za rudarenje u vlasništvu nekih kompanija odnosno ljudi koji se takođe zalažu za decentralizaciju i ideologiju koju Bitcoin pruža. Vrlo verovatno da bi i najsitnija vest po pitanju hack napada koji bi Kineska vlada spremila vrlo brzo, zbog trenutne slobode protoka informacija, procurila kao i što je bio slučaj sa Covid-19.
Kvantni kompjuter
Kada se priča o realnim napadima na mrežu u budućnosti uvek se pomene napad sa kvantnog kompjutera. Pošto je praktično sve u IT svetu brute force-able (izraz za hakerski napad kada se nasumično pogađa određena šifra), tako je moguće i pogoditi određene šifre za Bitcoin novčanike, hakovati određene privatne ključeve ili onemogućiti mrežu na bilo koji način.
Kvantni kompjuteri rade na kjubitima a ne na bitovima. Trenutni kvantni kompjuter Google-a, sa samo 20-ak kjubita, poseduje snagu koja je 158 miliona puta veća nego trenutni najbolji superkompjuter na svetu koji radi na bitovima. Problem se javlja što je takvu mašinu skoro nemoguće upotrebiti za neke normalne svakodnevne operacije. Pošto kvantni kompjuter radi na kjubitima i kvantnoj mehanici, jedan najobičniji atom svetla koji bi se pronašao blizu kjubita bi totalno poremetio njihovo stanje i veoma uticao na validnost i tačnost podataka. Zato se kvantni kompjuteri čuvaju u uslovima koje je skoro nemoguće obezbediti kao što su približna apsolutna nula (-273,15C) ili totalna izolovanost od spoljeg sveta.
Pošto su izuzetno skupi i komercijalno neupotrebljivi neće predstavljati opasnost barem u sledećih 100 godina. Interesantna stvar je to da bi se, gledano sa finansijske tačke, vlasniku jednog takvog kompjutera više isplatilo da rudari Bitcoine ili da iskoristi tu procesorsku snagu da dođe do novca i jednostavno kupi Bitcoine. Takođe Bitcoin mreža je spremna da se bilo kada update-uje ako je to potrebno i u trenutku kada kvantni kompjuter bude predstavljao realnu opasnost po mrežu Bitcoin protokol će se promeniti kako bi se zaštitio od iste.
Do tog trenutuka će verovatno i novac kao takav evoulirati i naći se možda neki bolji od Bitcoina.
Regulative država
Koliko god odgovaralo Bitcoinu da određene regulative i pravni standardi poguraju neke Tesle i potencijalno nove MicroStrategy-e da usvoje Bitcoin i podignu cenu, ipak porezi, birokratija i želja za kontrolom neće prestati u skorije vreme. Ako se u nekoj od država banuje rudarenje ili upotreba, možda će Google search za termin Bitcoin porasti ali legalna upotrebna će mu opasti. LocalBitcoins će i dalje raditi ali legalna trgovina neće. Na primeru jasnih i jakih regulativa Bitcoina dobili smo KYC. To je metod gde menjačnice moraju da prikljupalju privatne podatke od klijenata kao što su lične karte, fotografije, itd. kako bi prvenstveno zaštitile sebe od država. U suprotnom ne možete da kupite ili prodate Bitcoine. To izuzetno otežava korišćenje kriptovaluta u svakodnevnom svetu.
Kako raste potreba za lokalnim kripto valutama (crypto dinar, crypto dolar već postoji), tako raste i mogućnost da će u jendom trenutku imati totalni nadzor nad kretanjem novca. To je san snova za svaku centralnu banku i svaki autoritarni režim. Crypto Dinar-Bitcoin putanja će biti izuzetno lakše uočljivija za njih tada. Zajedno sa regulativa i lokalnim kriptovaluta će se sve više izgubiti i keš što automatski sa sobom povlači manjak finansijske slobode. Trenutni sistem je prebukiran posrednicima pri plaćanju, ogromnom količinom banaka kojima centralna banka jednog sistema trenutno upravlja. Sistem je komplikovan i može da bude vrlo lakši i jednostavniji za njih. Trenutno kretanje novca onemogućava državama da se bore protiv kriminala i terorizma ali isto tako i protiv svojih neistomišljenika.
Mogućnost za većom centralizacijom i kontrolom se uz određene regulative povećava i to je ono što će umanjiti jednostavno korišćenje Bitcoina a i ostalih kritpovaluta u odreženim državama. Naravno u tim trenucima korišćenje će za građane tih zemalja biti teže ali se istog časa otvara mogućnost za druge države da to ne primene i otvore svoja vrata istim tim korisnicima i privuku novac u svoje ekonomije.
Edukacija i viši nivoi korišćenja
Da bi Bitcoin služio i koristio ljudima potrebno je znati šta je i kako radi. Specifična stvar kod kriptovaluta je upravo to što je potrebno nadprosečno poznavanje ekonomije i takođe nadprosečno poznavanje internet mreža i kompjuterskih sistema. Upravo se zato dešava situacija gde diplomirani ekonomisti i bankari ne razumeju Bitcoin i pogrešno ga interpretiraju, kao i situacija gde IT inženjeri pogrešno tumače i objašnjavaju Bitcoin jer se nikad nisu zapitali šta je stvarno novac.
Takođe postoji termin pod nazivom “Layer 2”, a to je izraz za optimizovano korišćenje i upotrebu mreže. Poređenja radi, u trenutku kada je nastao internet nije nastao e-mail zajedno sa njim. Niti WWW (World Wide Web odnosno protokol preko kog smo dobili internet stranice). Trebalo je vremena da se na internet nadogradi viši lejer korišćenja kako bi njegova upotreba bila olakšana i bolja. Upravo se zato kreira nešto kao što je Lighning Network. Ta mreža omogućava brže i jeftinije transakcije. Takođe kako vreme bude prolazilo pojaviće se niz update-ova i produkta koji će Bitcoinu i kriptovalutama omogućiti da imaju ono što je internet dobio u vidu E-maila.
Objasniti sve ovo prosečnom čoveku koji koristi telefon za pozive i svoj papirni novac za plaćanje nije lako. Upravo je zato možda i najveći problem Bitcoina objasniti šta je on i kako funkcioniše. Praktično je nova stvar, postoji svega 12 godina i potrebno je dosta vremenda edukovati ljude. Dokle god mainstream mediji bombarduju narod lažnim informacijama teško da će Bitcoin videti “mass adoption” u skorije vreme. To naravno odgovara upravo onima koji i imaju kontrolu tih medija.
Problem kod tradicionalnog monetarnog sistema, edukacije, kao i masovnih medija je što slobodna ekonomija i koncept teorija igara ne mari za to. Bolji novac će prevazići lošiji novac, bolja tehnologija će prevazići lošiju tehnologiju. Zato svi koji HODLuju, odnosno čuvaju Bitcoine na duže staze, upravo igraju na kartu da je to neizbežno.